fbpx

Graševina

Graševina (Sinonimi: Talijanski rizling, Olasz rizling, Riesling italico,…) je prema teoriji iz Francuske prenesena u Njemačku, a sredinom 19. stoljeća dalje na istok, ali je točno porijeklo i dalje nepoznato.

Danas je jedna od najvažnijih sorti u svim zemljama Panonske nizine. Bez obzira na to gdje je nastala, Graševina je sigurno u Hrvatskoj pronašla svoju novu domovinu, jer osim što je ovdje uvjerljivo najzastupljenija sorta, nigdje se drugdje ne uzgaja ni približno u tolikim količinama. Internacionalni imidž joj je već godinama narušen. Ponajviše zbog proizvodnje vina osrednje kvalitete kakvu je socijalistička ekonomija većine spomenutih zemalja desetljećima njegovala. Graševina je, suprotno zabludama, u dobrim regijama u stanju dati izvrsnu kvalitetu. U Hrvatskoj u tome prednjače tri regije, Baranja i Ilok naslonjene na Dunav, te Kutjevo iz središnje
Slavonije.

Trs Graševine je duge vegetacije i dozrijeva početkom listopada te je dobre rodnosti, umjerene bujnosti, maloga, tipično vinskog grozda i bobice. Upravo je izgled bobice, koja pred početak dozrijevanja podsjeća na zrno graška, zaslužan za to njezino jedinstveno ime. Nije odveć zahtjevna u vinogradu, rađa dobro i redovito, ali, kao što je već rečeno, izvrstan je regulator količine i kakvoće u proizvodnji.

Vino je zelenkasto-žute boje, sortnog mirisa, uglavnom suho i svježe zahvaljujući elegantnim kiselinama. U redovnim berbama arome se kreću od svježih voćnih, poput jabuka i citrusa, do laganih herbalnih nota. U toplijim godinama arome se kreću prema egzotičnom voću, a u kasnijim berbama sukladno povećanju količine sladora, nastupaju obilne cvjetne, a potom i medne note. Graševina je također pogodna za vrlo kasne,
izborne i ledene berbe. Naročito u sjevernijim krajevima gdje kiseline opstaju usprkos visokom sladoru. Zajednička
karakteristika za sve graševine je specifičan pikantno-gorkasti aftertaste.

Prikazuje se jedan rezultat

0

Your Cart